Dresurno jahanje

Povijest dresurnog jahanja seže još iz antičke Grčke, gdje su se prve zabilježbe na tu temu pojavile još prije više od 2000 godina. Vojnici su trenirali konje kako bi ih pripremili za boj. Od tuda potječe i naziv dresura, fran. dressage znači “trenirati”. Uglavnom su birali pastuhe zbog njihove odvažnosti i hrabrosti. Za boj su bili potrebni potpuna harmonija i razumijevanje između jahača i konja, a savladali su i figure koje danas poznajemo kao dio Visoke škole (Haute Ecole) poput piaffe, levade, courbette, passage, pirouete, capriole, letećih promjena u galopu s kojima su bili u velikoj prednosti pred neprijateljima koji su koristili konje samo zbog brzine. Tek u 18. stoljeću je ponovo poraslo zanimanje za dresurno jahanje koje je raslo sve do danas, a prvi puta je uvršteno među olimpijske sportove 1912. godine.

Dresurno jahanje ili dresura je jahački stil u kojem konj i jahač u potpunom skladu izvode prijelaze između hoda, kasa i galopa, te na višem nivou izvode komplicirane figure Visoke škole. Glavno upravljačko tijelo na međunarodnoj i nacionalnoj razini je Fédération Équestre Internationale (FEI), koji određuje pravila natjecanja te brine za dobrobit konja koji se natječu u ovoj disciplini.

Za dresurnu arenu propisane su dimenzije 40m x 20m ili 60m x 20m, preporučuje se da je podloga pješčana, a mora biti ograđena bijelom ogradom u visini oko 30cm, te označena sa slovima sukladno s pravilima FEI.

Natjecanja se organiziraju za individualne natjecatelje i za ekipe. Ekipu čine najmanje tri, a najviše četiri natjecatelja, s time da moraju biti iz najmanje dvije različite dobne kategorije (pony jahači, kadeti, juniori, mladi jahači, seniori).

Poznajemo dva različita tipa programa, to su obavezni i slobodni.
U obaveznom programu natjecatelji dobiju zadani raspored kretnji koje moraju izvesti pred sudcima u točnom rasporedu i na točnom mjestu, zato dresurna arena ima postavljena slova, tako da se zna na kojem dijelu arene je potreno izvesti koju radnju. Vrijeme nije određeno.
U slobodnom programu natjecatelj dobije zadane elemente koje mora odraditi u određenom vremenu, s time da sam određuje koreografiju koju izvodi uz glazbu. Ovaj program izvode samo natjecatelji s višim stupnjem znanja.

Natjecanja se ocjenjuju bodovanjem od 0 do 10. Ocjenjuje se svaka kretnja i element posebno, te nakon završenog testa podjeljuju se skupne ocjene za kretnje, zamah i potisak, poslušnost, sjedište i poziciju jahača s bodovanjem od 0 (nije izvedeno) do 10 (izvrsno).

Pobjednik je onaj koji ima najveći zbroj bodova, a natjecanje završava s podjelom nagrada i počasnim krugom pobjednika.

Autor: Sara Lolić, dr. vet. med.