Zašto se konji smiješe?

Koliko puta ste vidjeli konja da diže gornju usnicu i smiješi se? Za ljude je značajno da volimo životinje „počovječiti“, pa tako i u ovom slučaju mislimo da se konj smije. Zapravo je posrijedi nešto sasvim drugo.

Taj čin nazivamo Flehmenovom reakcijom, a njegova svrha je usmjeravanje molekula prisutnih u zraku prema strukturi zvanoj vomeronazalni ili Jakobsonov organ, s kojim konj otkriva feromone (organski spojevi koje luče neki organizmi, a služe sporazumjevanju unutar iste životinjske vrste; „kemijske poruke", dojavljuju put do hrane, izazivaju spolno privlačenje i sl.; izvor Hrvatski jezični portal). On se nalazi u sluznici na dnu nosne šupljine i šalje informacije mozgu o prisutnosti feromona u zraku. Konji se uveliko oslanjaju na osjet mirisa i koriste ga za komunikaciju i prenošenje informacija. Svaki konj ima specifičan miris i zato ćete primjetiti da se konji koji se prvi puta susreću prvo dobro pomirišu, kako bi zapamtili miris jedan drugog. Također pamte mirise čovjeka, pasa, mačaka, ostalih domaćih životinja, lijekova, boja, itd. Unatoč tome, ne mogu razaznati nalaze li se i feromoni u mirisu ako ne upotrijebe vomeronazalni organ.

Kada konj osjeti miris, visoko digne glavu i okrene gornju usnicu prema gore, tako zatvara nosnice i omogućava protok zraka kroz vomeronazalni organ koji mu daje informacije o nepoznatom mirisu. To najčešće opazimo kod pastuha koji traže kobilu spremnu za parenje ili provjeravaju mirise urina i izmeta na svojem teritoriju. U jednoj studiji Cornell Univerziteta (ref. „The role of the Flehmen response in the behavioral repertoire of the stallion.") proučavali su ulogu Flehmenove reakcije na ponašanje pastuha. Rezultati sugeriraju da Flehmen nije neposredno povezan uz udvaranje, već da služi nadziranju spolnog ciklusa kobile i time pripremi pastuha na parenje. Drugi dio studije bio je usredotočen na mogućnost prepoznavanja informacija Flehmenovom reakcijom. Došli su do spoznanja da pastusi mogu razlikovati spol konja na osnovi izmeta, ali ne i na temelju urina. Ta sposobnost može objasniti svrhu označavanja teritorija izmetom.

Flehmenovu reakciju primjetiti ćemo i u kobila koje su se upravo oždrijebile, a također je vrlo česta i u ždrijebadi. Konji ga upotrebljavaju i kada naiđu na neki nepoznati ili neobičan miris. Ali prvenstveno se smatra organom koji se koristi za prepoznavanje spolnih informacija.

Vomeronazalni organ u životinja prvi je opisao danski kirurg Ludwig Jacobson 1811. godine u svojem radu „Description anatomique d'un organe observe dans le mammiferes.", stoga je po njemu kasnije dobio i ime. (ref. D'Aniello B., Semin G.R., Scandurra A., Pinelli C. „The Vomeronasal Organ: A Neglected Organ"). Skoro sve životinje imaju i koriste vomeronazalni organ, dok kod ljudi postoje mnoge spekulacije oko njegove funkcije.

Autor: Sara Lolić, dr. vet. med.