Klinički pregled konja
Iako vam se sam naziv klinički pregled može učiniti kao nešto što je isključivo rezervirano za veterinare, zapravo je prvo sredstvo kojim ćete pomoći svojem konju u slučaju bolesti ili ozljede.
Što je klinički pregled?
Klinički pregled obuhvaća anamnezu (povijest bolesti), promatranje ponašanja te fizički pregled koji uključuje mjerenje trijasa (tjelesne temperature, pulsa i disanja), procjenu dehidracije, pregled očiju, probavnog te lokomotornog (kosti, mišići i vezivna tkiva) sustava.
Zašto klinički pregled?
Preporučuje se prvi puta obaviti klinički pregled kada je konj zdrav, kako bi znali što je za našeg konja normalno. U slučaju bolesti ili ozljede nakon obavljenog pregleda moći ćete dati sve informacije veterinaru pomoću kojih će on odlučiti koliko je slučaj hitan i koja oprema mu je potrebna da bi vašem konju pomogao.
Anamneza
Važnost anamneze jednaka je kao i fizički pregled, zato posvetite posebnu pozornost na detalje. Prednost koju imate kao vlasnici je ta da dobar dio povijesti već sami znate. Ipak, većina ne provodi cijeli dan uz konja i to je razlog zbog kojeg morate saznati sve što se događalo prije nego ste započeli s kliničkim pregledom. Raspitajte se o ponašanju konja, dnevnoj rutini, hrani, vodi, okolišu, količini izmeta, uriniranju, interakcijama s drugim konjima, životinjama, ljudima i sl.
Promatranje ponašanja
Obraćamo pozornost na:
- količinu konzumirane hrane i vode
- količinu i izgled izmeta i mokraće te učestalost i način obavljanja nužde
- odazivanje na podražaje iz okoline
- raspoloženje i stav
- kretanje
- neobična ponašanja: kopanje prednjom nogom, okretanje glave i gledanje prema stražnjem dijelu, često valjanje, često dizanje gornje usnice, prekomjerno znojenje i dr.
Pregled sluznica i procjena dehidracije
Sluznice je najjednostavnije pregledati tako da dignemo gornju usnicu ili raširimo kapke. Normalna sluznica je svijetlo ružičasta i vlažna. Vrlo korisna informacija je i vrijeme ponovnog punjenja kapilara, koju izmjerimo tako da prstom pritisnemo na desni sve dok sluznica ne poblijedi, tada umaknemo pritisak i mjerimo vrijeme koje je potrebna da se sluznici vrati normalna boja. U stanju normalne hidracije to vrijeme ne prelazi 2 sekunde, u slučaju kada je to vrijeme duže smatra se da je konj u nekoj mjeri dehidriran.
Turgor kože (turgor je tkivna napetost kao posljedica optimalne ispunjenosti organizma vodom i elektrolitima, ref. Hrvatski jezični portal) je još jedno sredstvo kojim procjenjujemo hidraciju organizma, na način da uštipnemo kožu i mjerimo vrijeme koje je potrebno da se vrati u prvotnu poziciju. To vrijeme u normalnih konja je 1 do 2 sekunde. Pokazalo se najpraktičnije izmjeriti ga na području vrata ispred lopatice, iako neki stručnjaci smatraju da se najvjerodostojniji rezultat dobiva štipanjem kože kapka.
Pregled očiju
Obratite pozornost na kapke (natečanost, poluzatvorenost, i sl.), iscjedak (izgled, količina, učestalost, ...), boju i vlažnost sluznica, reakciju na dodir te osjetljivost na svjetlost.
Zvukovi crijeva (Peristaltika)
Nekada je moguće čuti zvukove crijeva ako prislonimo uho na trbušni zid, unatoč tome čak je i sa stetoskopom potrebno mnogo prakse kako bi razlikovali normalne zvukove od onih koji to nisu. Taj dio pregleda uspješno će obaviti vaš veterinar, a ono što vi možete učiniti je ustanoviti da li su zvukovi prisutni ili ih uopće nema.
Pregled lokomotornog sustava
Osim vizualnog pregleda prođite prstima preko cijelog tijela konja, obraćajući posebnu pozornost na donji dio udova, gdje najčešće dolazi do povreda. Obratite pozornost na područja koja su toplija/hladnija, otečena, bolna, provjerite gibljivost zglobova i stav konja, da li koju od nogu više ili manje opterećuje i sl. Možete iskoristiti ovu priliku i da pregledate kožu i uočite promjene koje bi inače propustili.
Digitalni puls možemo osjetiti u slučaju upalne reakcije na području ispod putičnog zgloba, najčešće unutar kopita, a mjerimo ga isključivo dok konj miruje kako ne bi dobili lažno pozitivan rezultat. Lagano prislonimo prste na digitalnu arteriju koju nalazimo na stražnjem dijelu putičnog zgloba. U zdravih konja nećemo osjetiti puls ili će on biti jako slab ako se prije pregleda konj nije kretao i to je normalno. Kako bi istrenirali nalaženje digitalnog pulsa najbolje je da to učinite tik nakon što je konj kasao ili galopirao, pošto je tada izražen i u zdravih jedinki.
Pregled gibanja najbolje je obaviti uz pomoćnika. Prvo neka se konja prošeta u ravnoj liniji u hodu, a nakon toga u laganom kasu. Konj koji osjeća jaku bol u nozi dignuti će glavu kada tu nogu položi na tlo. Ako niste sigurni na koju nogu konj šepa nemojte ponavljati kasanje kako mu ne bi dodatno naškodili.
Preporučuje se da brzi klinički pregled obavite prije nego nazovete veterinara kako bi mu dali čim više informacija i kako bi na temelju njih mogao procijeniti koliko je slučaj hitan. Na taj način osigurali ste svom konju najbolju priliku za brz oporavak. Veterinar će ponovno obaviti temeljit klinički pregled te će se na osnovi njega odlučiti za daljnje dijagnostičke metode i za terapiju.
Autor: Sara Lolić, dr. vet. med.
Više o autoru
