Konji i mlada trava

Konačno je stiglo dugoočekivano proljeće! Nakon obilja blata i kiše napokon uživamo u dužim danima, suncu i pogledu na pašnjake koji svakim danom postaju sve zeleniji. Uskoro kreće ono o čemu ste vi i vaši konji sanjali u tmurnim zimskim danima – sezona paše. Prije nego pohrlimo puštati konje na mladu travu zapitajmo se koje opasnosti vrebaju te kako ih izbjeći.

Što, kao vlasnik kopitara, moram znati o mladoj travi?

Biljke za svoj razvoj i rast koriste jednostavne šećere (npr. glukozu, fruktozu, saharozu) koje stvaraju procesom fotosinteze. Mlade biljke proizvode veće količine tih ugljikohidrata kako bi zadovoljile potrebe svog metabolizma, no ta proizvodnja može premašiti njene potrebe. U tom slučaju šećeri se pohranjuju kao spremišta energije (npr. škrob, fruktan) unutar stanica biljke. Ovo se događa i za vrijeme sunčanih, ali hladnih dana ili kada nastupi mraz tijekom noći. Tada biljka proizvodi šećere fotosintezom, ali ih ne koristi za svoj rast i razvoj. Uz to treba naglasiti da mlada trava sadrži manje strukturalnih ugljikohidrata/vlakana (npr. celuloza, hemiceluloza, pektin).

Što se dogodi kada konj pojede velike količine mlade trave?

Glavni sastav zimske prehrane čini sijeno, sukladno tome je mikroflora debelog crijeva konja prilagođena prehrambenim vrijednostima sijena kojeg konj jede. Ono sadrži više vlakana i manje šećera u odnosu na mladu travu, stoga probava nije spremna na naglu promjenu prehrane.

Kada naglo dođe do promjene u prehrani s vlaknate hrane na onu bogatu energijom (škrobom, fruktanom) u debelom crijevu konja poveća se stupanj bakterijskog vrenja. Uz to se mijenja mikroflora i raste broj gram-pozitivnih bakterija, koje proizvode veliku količinu mliječne kiseline. Dolazi do povećanja kiselosti unutar crijeva te do ugibanja gram-negativnih bakterija čiju stijenku čine lipopolisaharidi koje bolje poznajemo pod nazivom endotoksini. Oni prelaze stijenku crijeva i ulaze u krvotok. Najosjetljiviji organi su bubrezi i kopita, a endotoksini mogu uzrokovati zatajenje bubrega i upalu kopitnih listića - laminitis. Iako postoje mnoge spekulacije oko svih uzroka nastanka laminitisa, sigurno je da je povećan rizik za nastanak povezan s prehranom bogatom šećerima.

Također dolazi do proizvodnje velike količine nižih masnih kiselina koje smanjuju motilitet (gibanje) crijeva što pogoduje daljnjem vrenju i nastanku plinova. Ako se ne nastavi normalan motilitet može doći do nakupljanja veće količine plina i rastezanja crijeva, tome mogu slijediti grčevi stijenke crijeva. To stanje je veoma bolno, zbog čega konj pokazuje znakove kolike.

Mlada trava može imati i laksativan učinak te uzrokovati osmotski proljev. Uzrok su ponovo šećeri koji se tope u vodi ali ih crijevo ne može apsorbirati, zbog čega se u crijevima sakuplja veća količina tekućine, nego je normalno. Posljedično dolazi do ubrzanog rada crijeva i proljeva. Situaciji ne pomažu endotoksini, stoga moramo biti oprezni da osmotski proljev ne pređe u upalu debelog crijeva – kolitis.

Kako bi uspješno započeli sezonu i izbjegli opasnosti koje se skrivaju u toj slasnoj zelenoj mladoj travi potrebno je držati se osnovnih smjernica i izraditi plan.

Neki od prijedloga za preventivu su:

- Postepeno uvođenje paše, preporučuje se kako bi se mikroflora u debelom crijevu mogla prilagoditi novim prehrambenim vrijednostima koje konj unosi. Tranzicijski period trebao bi biti makar dva tjedna, počevši s vremenom ispaše od 15 minuta i postepeno ga povećavati za 5 do 10 minuta dnevno u prvom tjednu. Nakon toga možete nastaviti s povećavanjem vremena za 15 minuta dnevno.
- Hranjenje sijenom prije puštanja na pašu, smanjuje količinu konzumirane trave tijekom boravka na paši.
- Odlazak na pašu noću i prijepodne, pošto je najveća koncentracija šećera u travi poslijepodne.
- Omega-3 masne kiseline u prehrani (npr. laneno ulje) s dodatkom vitamina E, najmanje 8 tjedana prije početka paše, pomažu u smanjenju upalnog procesa uzrokovanog endotoksinima.
- Soda bikarbona, za konja težine 500 kg preporučuje se 2 velike žlice ujutro i navečer. Pomaže regulirati pH debelog crijeva i spriječava povećanje kiselosti.
- Probiotici, do sada najuspješniji probiotik pokazao se Saccharomyces boulardii.
- Brnjica za pašu, pomaže smanjiti konzumaciju trave, dok omogućuje normalan unos tekućine.
- Redovito gibanje, pomaže normalnom motilitetu crijeva i dobroj cirkulaciji.
- Ako ste vlasnik konja koji je već imao problema zbog mlade trave, preporučuje se pričekati da na paši počne prevladavati starija trava, koja sadrži manje šećera i više vlakana.

Literatura:

- Reed S.M., Bayly W.M., Sellon, D.C.: Equine internal medicine
- Mair T., Divers T., Ducharme N.: Manual of equine gastroenterology

Autor: Sara Lolić, dr. vet. med.

Više o autoru