mišići konja

Što nam govori stanje mišića kod konja?

Svrha svakog treninga trebala bi biti razvoj konja u zadovoljnog i zdravog sportaša. Tijekom treniranja od konja se očekuje da postaje sve snažniji i uz to sve opušteniji i samouvjereniji. Budući da je razvoj snage izravno povezan s razvojem mišića i vanjskim izgledom konja, njegov razvoj je vidljiv izvana. Stanje mišića govori nam o kvaliteti treninga i daje uvid u to koje aspekte rada treba popraviti.


Vrat

Vrat igra važnu ulogu u kretanju konja, jer pomaže kod održavanja ravnoteže. Kod pravilnog kretanja pod jahačem mišići vrata su vrlo aktivni, što je vidljivo izvana. Mnogo je vratnih mišića koji su aktivni tijekom kretanja i nije svejedno koje od njih konj tijekom jahanja najviše upotrebljava. Neispravnim radom konj nauči opterećivati samo neke mišiće, što posljedično dovodi do neravnomjerno razvijenih vratnih mišića. Jedna od najčešćih grešaka je jahanje s „prejakom rukom“, što na kraju rezultira pretjerano razvijenim mišićima na donjoj strani vrata te zgrčenim i bolnim mišićima gornjeg dijela vrata. Nepravilno razvijen vrat ukazuje na to da se nešto treba promjeniti u načinu treninga. Uz pravilan trening, vrat se ravnomjerno razvija i ostavlja dojam da se sastoji od jednog samog mišića. Gornji luk vrata trebao bi davati dojam da je duži od donjeg luka, a mišići trebaju biti mekani i elastični. Kada započnemo rad s konjem koji ima nejednako razvijene vratne mišiće moramo se vratiti osnovama i stalno se podsjećati da jahačeva ruka mora biti nježna. Izbjegavajte korištenje uređaja kao što su pomoćni dizgini.


Leđa

Jedan od glavnih pokazatelja neprimjerenog treninga je stanje leđnih mišića. Dugi leđni mišić, koji seže od grebena do prvih kralježaka križne kosti, igra važnu ulogu tijekom jahanja i njegov je zadatak stabilizirati kralježnicu i trup. Kada se trening izvodi pravilno, dugi leđni mišić postupno se razvija i ispunjava leđa, a na dodir je mekan i neosjetljiv. Često se događa da unatoč redovitom radu konj gubi mišićnu masu na leđima, a to postaje posebno vidljivo na području iza ramena, što je uvijek znak da nešto ne radimo ispravno. To se događa ako se konj ispod jahača kreće s visoko uzdignutom glavom i iskrivljenim leđima. Ako primijetimo da konj gubi leđne mišiće ili da mišići postaju tvrdi i bolni na dodir, moramo nešto promijeniti. Potrebno je provjeriti da li sedlo odgovara konju i razmotriti na koji način je potrebno prilagoditi tening kako bi konj naučio pravilno koristiti leđne mišiće. Rad na tlu također pomaže pri rješavanju problema s leđima.


mišići konja


Stražnji dio

Zadnje noge proizvode energiju za kretanje unaprijed, stoga trening tijekom kojeg se stražnje noge pravilno aktiviraju ima veliku važnost. Kada konj nauči pravilno nositi jahača, stražnje noge postaju vrlo aktivne s obzirom da podliježu većem opterećenju. Kada zadnje noge preuzmu potpornu funkciju, vrlo težak posao obavlja četveroglavi bedreni mišić, koji se počinje razvijati kao odgovor na opterećenje. Također, mišići stražnjice postaju izraženiji, a rezultat je dobro razvijen i okrugli stražnji dio konja. Kada tijekom jahanja stražnje noge ne nose težinu, već samo služe guranju prema naprijed, mišići stražnjih nogu razvijaju se nepravilno. Razvoj bedrenog mišića je manjkav, a mišići zadnje lože (mišići na stražnjem dijelu nogu) pretjerano su razvijeni i zgrčeni. Kako bi od slabo razvijenih mišića, treningom postigli dobro razvijene mišiće bedara, posebno je važno raditi vježbe u kojima malo više operećujemo zadnje noge. To je, primjerice, rad s kavaletama ili jahanje uzbrdo.


mišići konja


Pravilan razvoj

Redovito praćenje razvoja mišića konja govori nam puno o tome kako napredujemo i što se može poboljšati u treningu. Skladan razvoj mišića je dugotrajan proces koji zahtijeva puno strpljenja i ne tolerira prečace. Nerealno je očekivati da će naš konj nakon nekoliko mjeseci rada izgledati potpuno drugačije. Mišićima za razvoj često je potrebno i do dvije godine, pa je važno da se ne žurimo. Ključ uspjeha leži u raznolikom radu čija se zahtjevnost postepeno povećava.



Autor: Katja Porenta, EEBW

Više o autoru